';

Razgledavanje

Slapovi

Samo ime vodeničarskog naselja Rastoke nam govori da se tu nešto rastače, a to je rijeka Slunjčica koja se kroz niz malih i velikih slapova ulijeva u kanjon rijeke Korane. Najpoznatiji slapovi u Rastokama nalaze se upravo na našem imanju:

Slap „Buk„ je nazvan zbog buke koju stvara pri svom padu u kanjon Korane. Vodom je to najbogatiji i najveći slap, pa je taj slap i kruna posjete Rastokama. Preko širokih ali razigranih slapova „Virićki“, voda Slunjčice ruši se u Koranu preko Buka, te svom silinom udara o jaku stijenu, pri čemu se raspršuje u sitnu maglicu srebrnkaste boje , u kojoj se na suncu stvara sjajna duga. Tko želi provjeriti neke od mnogih teorija prolaska ispod duge ovdje to mogu i napraviti J.

Slap „Hrvoje“ ime je dobio po čovjeku koji se nekoć davno bacio sa tog slapa. „Hrvoje“ svojom visinom nadmašuje čak i najveći slap „Buk“. Pjenušavi i razigrani slap „Hrvoje“ nevidljivo pljuska po hridi, preko koje se preljeva na sve strane. Svojom izuzetnom ljepotom budi u prolaznicima ugodno i veselo raspoloženje. Nekad ga je karakterizirao slatki nosić ali je on zbog naleta velikih voda posustao i pretvorio se u stijene ispod samog slapa.

Slap koji se nalazi u srcu Rastoka po mnogočemu podsjeća na raspletenu kosu, jer se u uskim mlazovima ruši preko ispupčenih sedrenih barijera. Legenda kaže da su vile imale srebrnu boju kose, te vrijeme provodile na zelenim obroncima uz vodu. Zbog toga i danas postoji vjerovanje da srebrnokose vile, noću, posjećuju Rastoke i odmaraju se u ugodnom prirodnom ambijentu. Po njima je i slap „Vilina kosa“ dobio ime. Želite li doživjeti dio vilinske čari, raspletenu vilinu kosu te vidikovac i pogled na kanjon Korane koja teče prema Karlovcu, prošećite se do ovog slapa..

Totem

Winnetou totem originalna je kulisa sa snimanja filma „Blago u srebrnom jezeru“.

Njemački književnik Karl May u svojim romanima stvorio je lik indijanskog poglavice iz plemena Apača – Winnetou. Prema tim romanima snimljeni su filmovi o pustolovinama poglavice Winnetoua, koji su doživjeli veliki uspjeh. „Blago u srebrnom jezeru“ prvi je u seriji vestern filmova prema pričama Karla Maya, a ujedno je i najpoznatiji nastavak te međunarodne koprodukcije snimljene u Hrvatskoj. Snimljen je 1962. godine u produkciji Rialto filma iz Berlina u suradnji s Jadran filmom iz Zagreba na lokacijama širom Hrvatske.  Redatelj filma je dr. Harald Reinl a likove trojice glavnih protagonista igrali su Pierre Brice (Winnetou), Lex Barker (Old Shatterhand) i Stewart Granger (Old Surehand).

Neke od najpoznatijih lokacija na kojima je sniman film su  NP Paklenica, NP Plitvička jezera, NP Krka, kanjon rijeke Zrmanje, Vransko jezero i druge. U Rastokama i Slunju je bilo smješteno indijansko selo i salon. Lokalni ljudi su glumili kao statisti, a vrača je glumio Mile Štrk, jedan od legendi grada Slunja.

Nakon uspješno snimljenog legendarnog filma njemačka produkcijska kuća u Rastokama ostavlja totem sa snimanja filma koji je sačuvan do danas, dvije strane totema su originali, a na ostalim su hrvatski motivi.

Zanimljivo je da je totem bilo iznimno teško postaviti te je u samom pothvatu sudjelovalo nekoliko traktora kako bi ispravno pozicionirali ovaj obelisk koji je svoje temelje sakrio ispod zemlje do dubine čak 2 metra.

Mlinica

Prirodna okolica i sam način života, takozvano mlinarenje, uvjetovali su i jedinstvenu arhitekturu i svojevrsnu stilsku gradnju mlinica(mlinovi žličari), koja se može kategorizirati u gradnju dinarsko – posavskog tipa. Svaka mlinica morala je imat dva do tri mlinska kamena i to jedan za „crnu meljavu“ i jedan za „bijelu meljavu“. Mlinovi žličari mogli su se podizati jedino na rubovima zemljišta, gdje su padovi voda najmanje tri do pet metara s kosinom skele za dovod vode 35 stupnjeva. Dok kod drugih mlinova lopatara, težina i količina protoka vode daje pokretnu snagu, kod mlinova žličara odlučujući je pad i odgovarajuća količina vode, koja svojim udarom u žlice pokreće uspravno vreteno i s njim spojen mlinski kamen.

Rastočke mlinice podizane su na sedrenoj podlozi, a ispred mlinica su se morale postavljati brane. Te tzv. „glave“ od hrastovine ili kestenovine štitile su neposredan udar vode u mlinice, a višak vode skretale u tokove i slapiće pokraj mlinica. Sva drvena građa za izgradnju mlinica, potječe sa ovog područja. Hrastovina i kestenovina su iz nizinskih krajeva Korduna, a bukovina, jelovina i borovina iz planinskih krajeva, tj. ogranaka Kapele i Plitvičkih jezera, gdje su bile i pilane.

Špilja

Kanjon kojim teče Korana a koji je slapovima pomogla ukrasiti Slunjčica vrlo su živopisni i glasni, na nekim mjestima visok i nekoliko desetaka metara. Djelovanjem vode nastali su brojni oblici pa tako i spilje.

Spilja kojoj imate pristup sa našeg imanja odličan je primjer djelovanja voda koja je izrezbarila prekrasne sedrene stijene i tako pokazala svu svoju raskoš. Nastajanje sedrenih oblika dinamičan je proces međusobnog djelovanja fizikalnih i kemijskih čimbenika te mikroorganizama u vodi. Sedra je stoga naše veliko prirodno blago, jedan od temeljnih fenomena naših krških rijeka i voda općenito. Stvara barijere preko kojih se ruše slapovi, a one usporavaju rijeke i posve ih mijenjaju. Ona je nježna, osjetljiva na zagađenje, ali i prekrasna rukotvorina zaigrane prirode. Naša špilja, iako kratka, dočarati će vam kako ti procesi izgledaju iz blizine. Ako ste se u njoj zatekli za toploga dana primijetite koliko je u njoj hladnije i ugodnije. Prolazeći kroz nju bit ćete u razini sa Koranom koja prolazi tik do vas.

Ribnjak

To je posebno mjesto u središtu našeg leptirastog imanja u kojem obitava kalifornijska pastrva (lat.Oncorhynchus mykiss).

Najviše vremena provodi u sredini vodene površine, samo u izrazito čistim i bistrim rijekama, kakva je upravo Slunjčica. Ova riba je bogat izvor proteina te vitamina pa je zbog toga poželjan obrok u svakom kućanstvu i uvijek svježi specijalitet u našoj konobi. Ako vas na izletu prate i vaši mališani možete ih razveseliti hranjenjem riba u drugim ribnjacima te upoznati s našim domaćim patkama koje čuvaju ribnjak.

Koš za stupanje biljaca

Osim mlinarenja, pogonska snaga vode u Rastokama koristila se i za konačnu obradu   tekstila u stupama i koševima.

Sve što se u kućnoj radinosti tkalo u zimskim mjesecima, u rastočkim stupama i koševima tj. u dubokim bačvama s rupama na bočnicama, košali su se pod jakim mlazom vode 5 – 6 sati.

Oko kuća svi su okolni plotovi bili ukrašeni šarenicama ili biljcima, gdje su poslije stupanja dobivali sjaj i bogatstvo boja.

Čak i danas susjedi iz Rastoka dolaze oprati stare tepihe, biljce od svojih roditelja kod nas.

Muzej

U ovom muzeju nalazi se etno zbirka koja prikazuje život naših predaka.

Možete vidjeti godinama prikupljani kućanski pribor i namještaj koji su se svakodnevno koristili u domaćinstvima.

Starije generacije se mogu prisjetiti svog djetinjstva i mladosti kroz zbirku, a mladi mogu naučiti nešto o povijesti i načinu života naših roditelja i njihovih roditelja.

Od samih početaka sakupljačka politika povezana je isključivo s područjem Slunja i Rastoka, a karakter muzeja definiran je kao kulturno-povijesni.

Vreteno, tkalački stan, preslica, naćve, sukalo, petrolejka samo su neki od eksponata koje je obitelj Holjevac godinama skupljala.

We use cookies to provide you with the best online experience. You agree to accept cookies in accordance with our cookie policy.